Zrela savest se pokazuje kako u toleranciji, ali i kontroli svojih nagonskih želja, tako i u toleranciji ali i budnosti prema zahtevima svoga moralnog bića. Nezrela savest, naprotiv, zasnovana je na pretnjama, strahu i osećaju krivice, ponaša se prema samoj sebi ili svojoj okolini sadistički ili mazohistički.
Vladeta Jerotić
,,Neki ljudi isključivo kroz mržnju saopštavaju drugima istinite misli – istinite sa racionalne tačke gledano“, naglasio je Matija. „Na primjer, neko vas kritikuje i, u pravu je, riječi su mu na mjestu, ali mu emocije nisu na mjestu, nego je zabasao u ogorčenje i gađenje, koje zrači i iz njega, i iz njegovih riječi. Takvom čovjeku, činjenica da je trenutno u pravu, služi kao alibi za izlivanje otrova na vas.“
,,Važno je da se pogled skrene. Ukoliko je osoba u naletu jakih emocija, a gleda te u oči, ona ima moć nad tobom! Kada neko na nas navali sa nizom uvreda, najviše što možemo da uradimo je da shvatimo da je to njegov emotivni prtljag. Emotivno zrela osoba će komunicirati asertivno, a ne ići sa nizom uvreda“, izložila je Andrea. ,,Zbog toga ne trebaš da brineš. Nisi dužan ni da nosiš, ni da rasčišćavaš tuđi emotivni prtljag.“
„Hvala Andrea. Želio bih da raskrinkam još jednu strategiju toksičnih ljudi o kojima sam govorio. Osoba osjeća bjesomučni gnjev, i počinje vama sa kojim pije kafu jarosno govoriti o nekoj trećoj osobi, koja nije prisutna. Time on ne povrjeđuje nju, nego vas, jer jed upijate vi koji prisustvujete tom govoru; ili prepričava istinit događaj, sa plamenom srdžbom; i, na trećem mjestu, na primjer, na ručku ste u restoranu sa osobom koja koristi istorijske činjenice i dokaze, koji su tačni: o zločinima koje je neka nacija počinila nad njegovom nacijom, skrivajući iza argumenata vlastitu mržnju, te sebi daje za paravo da o tome priča ozlojeđeno, čime se, u nedostatku pripadnika te nacije, zapravo istresa na vas – metaforično rečeno: repetira pištolj, i prislanja ga na vaše čelo“, razabirao je Matija.
,,Ako pretpostavimo da su svi argumenti te osobe tačni, da li je ta osoba u pravu? Ne! Riječ pravo pripada slovenskoj porodici riječi povezanoj s pridjevom prav, koji označava ono što je ispravno, valjano, ravno ili u skladu s određenim pravilom. Da li je ispravno i valjano bljuvati mržnju? Ne. Dakle, osoba koja mrzi, i ispoljava tu mržnju, makar sve činjenice bile usklađene sa njenom teorijom, nije u pravu“, rasvijetlio je Matija.
,,Ako pođemo od toga da su razlozi osobe koja je prepuna gorčine tačni, da li ta osoba govori istinu? Ne. Jer, istina se ne svodi na logičku argumentaciju, nego zahvata cjelinu – što će reći i ono iracionalno i nesvjesno u nama, koje je, kako su davno predočili psihoanalitičari, neuporedivo veće od svjesnog“, razjasnio je.
,,Na temelju toga se može reći da su naše emocije i osjećaji nerijetko bliži istini našeg unutrašnjeg bića nego zaključci do kojih dolazimo umovanjem, koje često služi tome da opravda te emocije. Što su emocije toksičnije, potrebno im je veće opravdanje, pa neki ljudi život provedu u potrazi za argumentima kojima će opravdati svoju mržnju“, razgovijetno je izložio Matija.
,,Šta je onda istina? Istina je na suprotnoj strani od opisanih destruktivnih obrazaca. Istina je lagan osjećaj, svjetlonosni doživljaj, bezrazložna radost, istina je ljubav“, iskazao je Matija.
Ma koliko razlozi koje iznosi neka osoba bili tačni, ako su izrečeni s mržnjom, oni su laž, jer je prava istina ljubav. U Jevanđelju po Jovanu, Hristos, koji je ljubav i milost, nam saopštava: ,,Ja sam put i istina i život.“ – ,,Ja vjerujem“, okončao je Matija.
,,Pakao je krajnje odsustvo ljubavi, prije svega prema sebi, a onda posljedično i prema drugom čovjeku“, istakla je Andrea. ,,Tako da se slažem sa tobom, jer si doslovno opisao pakao. Duša osobe koju opisuješ je u paklu. Najbolje je takvu osobu lajkovati, a ne reagovati i, važno je ne shvatiti lično. To je do nje i njenih emocija na kojima ona treba da radi“, navela je Andrea. ,,Ogorčenje i osjećaj nepravde su infektivne emocije“, nadovezala se. ,,Nisi ti kriv za momenat kad te neko ispljuje, ili, kako ti kažeš, govoreći o nekom trećem, na tebe ispuca jed. To je njegova slabost, a ne tvoja krivica. Tako da, nagomilana emocija se može transformisati u bijes, anksioznost… Moramo biti svakodnevno protočni: šetnje su super; dati sebi prostora i vremena da se isplačeš, to je (misli se na emocije) kao vaza puna vode u kojoj stoji cvijeće, pa ako se voda ne mijenja redovno, ona se zamuti. Treba biti protočan“, podvukla je.
„Reket emocija je bijes, a u suštini osjećate tugu. To je projekcija i prebacivanje. Kad projektujete bijes na druge ljude to je neadekvatno ponašanje, ma kakvom ‘istinom’ to pravdali“ obrazlagala je. „Zreo čovjek, kakve god lične procese da prolazi, to mu ne daje za pravo da se ponaša neadekvatno prema drugima. Može da pogriješi, ali nema pravo biti bijesan; to je nekulturno. Ja sam prolazila kroz neke lične stvari, ali nisam se zbog toga istresala na klijente. To kad terapeut u terapeutske svrhe govori o sebi zove se (self disclosure).“
,,Ima ona mudrost koja kaže: ‘Ne ubija ujed zmije nego otrov. Otrov je ono što teče kroz vene, a u ovom slučaju to je ogorčenje, jed, prezir… Pusti, praštaj! Nađi jednu stvar na kojoj toj osobi možeš biti zahvalan, i fokusiraj se na to“, usmjerila je Andrea Matiju.
,,Ali, šta ako sam oprostio toj osobi, a ona je nastavila svoju mržnju da izliva na mene u kontinuitetu, pri svakom susretu?“, pitao je Matija.
,,Možeš li malo da približiš – kako to izgleda?“, zatražila je Andrea.
U mome životu posoji jedna bliska osoba koja je toliko ogorčena da svaku, čak i istinu koju izgovori, ispuca sa tolikom količinom mržnje, da me momentalno otruje. Doživim težak stres. Zaboli me glava, ruke mi se ohlade i počnu da se tresu, osjećam lučenje kortizola, tijelo mi prožmu trnci, i osjećam vrtoglavicu, mučninu, nagon za povraćanjem“, požalio se Matija. „Ja sam toj osobi oprostio, nego ne mogu i dalje da budem njena septička jama“, zaključio je Matija.
„Zapravo, sve vrijeme pričaš o istoj osobi?“, pitala je.
„Da“, kazao je. Ima jedna pjesma od Azre koja opisuje baš takvu osobu. Pjesma se zove: Daleko od istine.
Andrea ga je pogledala saosjećajno, i napokon izustila: ,,Ma o kome da je riječ – ma o kome!, sa nekim ljudima je najbolje da siđes sa scene.“
(Odlomak iz neobjavljenog rukopisa)
